EKS: zašto je efektivna kamatna stopa važnija od one koju vidite u reklami
Skoro svaka reklama za kredit u prvi plan stavlja jednu lijepu, okruglu cifru: nominalnu kamatnu stopu. Ona dobro izgleda na bilbordu, ali vam zapravo govori vrlo malo o tome koliko će vas kredit stvarno koštati. Broj koji to pokazuje zove se efektivna kamatna stopa, ili skraćeno EKS, i upravo on bi trebao biti prva stvar koju tražite kada poredite ponude.
Šta je zapravo EKS
Efektivna kamatna stopa je obračunska veličina koja u jedan postotak sažima ukupnu cijenu kredita. Pored same kamate, u nju ulaze i svi prateći troškovi koje banka naplaćuje da bi vam odobrila i isplatila novac. To su, na primjer, naknada za obradu zahtjeva, trošak vođenja računa preko kojeg ide otplata, premija osiguranja, trošak mjenice ili ovjere dokumentacije. Sve to nominalna kamata uredno preskače, a EKS uračunava.
Zbog toga je EKS gotovo uvijek viša od nominalne stope. Što je veća razlika između te dvije brojke, to više skrivenih troškova nosi ponuda. Banka koja reklamira kamatu od pet posto, a ima EKS od osam posto, u praksi vam prodaje skuplji kredit od konkurenta čija je nominalna kamata viša, ali je EKS niži.
Zašto banke i dalje ističu nominalnu kamatu
Odgovor je jednostavan. Niža brojka bolje prodaje. Marketinški tim zna da će vam pet posto privući pažnju brže nego osam, pa se nominalna stopa stavlja krupnim slovima, a EKS ostaje u fusnoti. To nije prevara jer je banka zakonski obavezna prikazati EKS, ali jeste razlog zašto morate znati gdje da gledate i šta zaista poredite.
U Bosni i Hercegovini je prikazivanje efektivne kamatne stope regulisano upravo da bi se ponude mogle uporediti na ravnopravnoj osnovi. Svaka banka mora EKS računati po istoj metodologiji, što znači da je to jedina brojka koju možete pošteno staviti jednu pored druge.
Kako EKS koristiti u praksi
Kada uzimate ponude od više banaka, tražite da vam svaka da informaciju o efektivnoj kamatnoj stopi za isti iznos i isti rok otplate. Tek tada brojke imaju smisla. Kredit od dvadeset hiljada maraka na pet godina i kredit istog iznosa na deset godina nisu uporedivi, jer duži rok gotovo uvijek diže ukupnu cijenu iako mjesečna rata izgleda manja.
Obratite pažnju i na to šta je u EKS uključeno, a šta nije. Neki troškovi, poput police životnog osiguranja koja se sklapa kod treće strane, ponekad ostaju izvan obračuna. Pitajte banku direktno da li u prikazanu efektivnu stopu ulaze svi troškovi do kojih će doći, ili vas još nešto čeka na šalteru.
Pravilo koje vrijedi zapamtiti glasi: nominalnu kamatu gledajte iz radoznalosti, a odluku donosite na osnovu EKS-a.
Mali primjer koji sve objašnjava
Zamislite dvije ponude za gotovinski kredit od deset hiljada maraka na pet godina. Prva banka nudi nominalnu kamatu od šest posto, ali naplaćuje jednokratnu naknadu za obradu od dva posto i obavezno osiguranje. Druga banka ima nominalnu kamatu od sedam posto, ali bez naknade za obradu i bez dodatnih uslova. Na papiru prva ponuda izgleda jeftinije. Kada se sve sabere kroz EKS, druga ponuda često ispadne povoljnija, jer ono što ste uštedjeli na kamati izgubili ste na naknadama.
To je suština priče. Cijena kredita nije jedna brojka iz reklame, nego zbir svega što platite dok ga ne vratite. Ako vam je taj pojam i dalje samo napola jasan, više o osnovnim finansijskim terminima pišemo u Akademiji, gdje su objašnjeni jednostavnim jezikom.
Gdje dalje
Najbolji način da osjetite razliku u praksi je da uporedite stvarne ponude. Na stranici sa gotovinskim kreditima možete vidjeti uslove više banaka na jednom mjestu i fokusirati se na ono što je bitno, a to je ukupna cijena, a ne marketinška brojka. Kada jednom navučete naviku da prvo tražite EKS, teško je vratiti se na stari način gledanja ponuda.
